ako se često govori o tome šta jedemo za zdravlje srca, jednako je važno kada jedemo — posebno kod žena. Prema jednoj studiji, žene koje su glavni, najobilniji obrok dana unosile nakon 18 sati, imale su veći rizik od srčanih bolesti.
Istraživanje provedeno je tako da su žene, tokom godinu dana, pratila kada i koliko jedu, a pokazalo se da su one koje su večeru ili glavni obrok pomjerile na kasnije sate — imale lošije parametre zdravlja srca (npr. metabolizam glukoze, signali rizika).
Zašto večernji glavni obrok poslije 18 sati predstavlja rizik
– Tijelo ima circadijalni ritam, odnosno unutrašnji sat koji regulira mnoge procese — probavu, lučenje hormona, metabolizam. Kada unos kalorija kasno navečer bude značajan, taj ritam se narušava i tijelo ne “zna” koliko energije ima i kada je potrošiti.
– Tolerancija na glukozu (šećer u krvi) je bolja u toku dana nego naveče — unos većih količina hrane u kasne sate može dovesti do jačih skokova šećera i manjeg vremena za “spaljivanje”, što povećava opterećenje za srce.
– Večera nakon 18 sati često ide uz manje aktivnost – manje kretanja, više sjedenja, što znači da kalorije koje unesemo nemaju gdje “otići”. To može voditi debljanju, većem krvnom tlaku, povišenim masnoćama, što su sve faktori rizika za srčane probleme.
Šta to praktično znači – savjeti za žene
Ako želite podržati zdravlje srca kroz prehranu, evo šta možete primijeniti:
- Pokušajte da svoj najobilniji obrok dana – bilo da je ručak ili rana večera – planirate prije 18 sati.
- Večera nakon 18 sati neka bude lakša: više povrća, nemasnih proteina, izbjegavanje obilnih porcija preko mjere.
- Ako znate da ćete kasnije jesti (zbog posla, obaveza) – unaprijed prilagodite ostale obroke danu: ručak neka bude umjereniji, izbjegavajte grickanje kasno uvečer.
- Pazite na vrijeme između unosa hrane i sna – hranjenje neposredno prije spavanja daje manje vremena za probavu, što može opteretiti organizam.
- Kombinujte to s aktivnošću – nakon ručka ili rane večere, šetnja ili lagana aktivnost pomaže metabolizmu i smanjuje stres na srce.
Urednička analiza
Ova preporuka – da se najobilniji obrok unese prije 18 sati – nije samo “nov modni savjet”, nego se zasniva na fiziologiji čovjeka i načinu funkcionisanja tijela. Za žene koje imaju dodatne faktore rizika za srčane bolesti (naslijeđe, menopauza, povišen krvni tlak, dijabetes) ovakva prilagodba prehrane može biti značajan korak ka smanjenju rizika.
Ipak, nije svaka žena u mogućnosti da obeduje rano – posao, obaveze, porodični ritam mogu otežati. Zato je važnije nego biti “idealno” – biti konzistentan i što više približavati ovaj cilj: najveći unos kalorija neka bude kad ste aktivniji, kad imate vremena za kretanje, a ne pred spavanjem.
Zaključak
Za zdravlje srca, posebno kod žena, dobro je planirati najveći unos hrane prije 18 sati. Večernji obilni obrok nakon toga predstavlja rizik jer tijelo ima manju sposobnost da nutritivne i kalorijske “valove” obradi kako treba.
Mijenjajte navike s tim u vidu – i vaše srce će vam biti zahvalno.
Pročitajte i : I štitna žlijezda ima svoju omiljenu hranu — a od nekih namirnica joj nije dobro
