U vinogradarstvu se već decenijama vodi rasprava o tome kako najbolje upravljati travom i korovom između redova vinove loze. Dok neki vinogradari smatraju da je zatravljivanje najbolja zaštita tla, drugi se oslanjaju na mehaničko okopavanje ili herbicidne tretmane. Istina je da univerzalnog rješenja nema – najbolja praksa zavisi od klime, tipa tla i sorte vinove loze.
Zašto je upravljanje travom važno?
Prisutnost trave u vinogradu direktno utiče na:
- Zadržavanje vlage – pokrovna vegetacija smanjuje isparavanje i čuva vlagu u tlu.
- Zaštitu tla od erozije – posebno na padinskim terenima, gdje voda može brzo spirati humus.
- Konkurenciju za hranjive materije – trava i korov mogu uzimati hranu i vodu iz zone korijena loze.
- Mikroklimu – vegetacija hladi tlo i smanjuje temperaturni stres.
- Štetnike i bolesti – pregusta trava može stvoriti vlažnu mikroklimu pogodnu za razvoj bolesti.
Koje metode postoje?
1. Zatravljivanje vinograda
Ova metoda podrazumijeva da se između redova namjerno ostavlja trava ili se sije travno-mahunska mješavina. Prednosti su smanjena erozija, lakše održavanje i povoljan utjecaj na strukturu tla. Međutim, u sušnim područjima, trava može konkurisati lozi i smanjiti prinos.
2. Mehaničko okopavanje i obrada tla
Tradicionalna metoda kojom se fizički uklanja korov. Obezbjeđuje da loza ima dovoljno vode i hranjiva, ali istovremeno povećava rizik od erozije i narušava prirodnu strukturu tla. Također, zahtijeva više rada i goriva.
3. Primjena herbicida
Hemijsko suzbijanje korova brzo daje rezultat i olakšava rad. Ipak, dugoročno može smanjiti plodnost tla, izazvati rezistentnost korova i negativno uticati na životnu sredinu. Zbog toga se preporučuje umjereno korištenje, uz kombinaciju sa drugim metodama.
4. Kombinovani pristup
Mnogi vinogradari u Bosni i Hercegovini sve češće biraju kombinaciju metoda – djelimično zatravljivanje između redova, a mehaničko ili hemijsko održavanje ispod čokota. Na taj način dobija se balans između očuvanja tla i zaštite prinosa.
Koju metodu izabrati u BiH?
- Na padinskim terenima (Hercegovina, dijelovi Krajine) zatravljivanje je poželjno jer sprječava ispiranje tla.
- U sušnim područjima sa malo padavina, bolje je kositi ili povremeno uklanjati travu kako ne bi oduzimala vlagu lozi.
- U mladim vinogradima prvih nekoliko godina preporučuje se da redovi budu čisti, dok loza ne ojača.
- U ravničarskim predjelima s dovoljno vlage, kombinovani pristup daje najbolje rezultate.
Zaključak
Ne postoji jedno pravilo koje vrijedi za sve vinograde. Najbolje rješenje je pažljivo posmatranje stanja tla, padavina i zdravlja loze, a zatim prilagođavanje metode. Zatravljivanje može biti odlična zaštita tla, ali u sušnim godinama kosidba ili djelimično okopavanje često su nužni.
Upravljanje travom u vinogradu nije samo pitanje estetike, već direktno utiče na prinos i kvalitet grožđa. Stručnjaci savjetuju da vinogradari u BiH biraju fleksibilan, kombinovani pristup i da svaku sezonu procjenjuju uslove prije konačne odluke.
Pročitajte i : Kilogram pečenog kestena 28 KM: Tradicija ili pretjerivanje?
