Home Hrvatska ANUŠIĆ UZVRATIO: Žestoko prozvao Milanovića, pale ozbiljne optužbe na račun predsjednika

ANUŠIĆ UZVRATIO: Žestoko prozvao Milanovića, pale ozbiljne optužbe na račun predsjednika

3321
0

Političke napetosti između najviših hrvatskih dužnosnika ponovno su izbile u prvi plan nakon razmjene oštrih javnih poruka. Rasprava koja je započela zbog različitih pogleda na određene državne odluke prerasla je u ozbiljan sukob, a posljednji istup donio je niz izravnih optužbi.

Tekst se nastavlja ispod promocije!

U središtu prijepora našlo se pitanje odgovornosti, ali i različitih tumačenja poteza koji su posljednjih mjeseci izazivali neslaganja. Posebnu pozornost privukao je odgovor jednog od visokih dužnosnika, koji je odlučio javno osporiti tvrdnje iznesene na račun državnih institucija.

Nesuglasice ponovno prerasle u otvoreni sukob

Odnosi između hrvatskih državnih dužnosnika već su dulje vrijeme obilježeni prijeporima oko nadležnosti i načina donošenja važnih odluka.

Takva neslaganja ne završavaju uvijek na različitim političkim stajalištima. Pojedine odluke postaju povod za međusobne prozivke, pri čemu svaka strana iznosi vlastito tumačenje odgovornosti.

Najnovija rasprava otvorila je i pitanje postupanja prema međunarodnim partnerima, kao i posljedica koje određene odluke mogu imati za Hrvatsku.

Nakon posljednjih javnih kritika uslijedio je odgovor u kojem su osporene pojedine ranije tvrdnje, a sukob je dobio novu dimenziju.

Anušić odgovorio Milanoviću i otkrio nove pojedinosti

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić u srijedu, 11. studenoga, reagirao je na izjave predsjednika Republike Zorana Milanovića, koji je prethodno optužio premijera Andreja Plenkovića da ponižava Hrvatsku vojsku.

Jedna od tema sukoba bilo je sudjelovanje hrvatskih časnika u NATO-ovu središtu JATEC u Poljskoj, koje se bavi analizom iskustava iz rata u Ukrajini.

Milanović je ustvrdio da je prije osam mjeseci podržao odlazak hrvatskih pripadnika u to središte, ali da Ministarstvo obrane još nije provelo njihovo upućivanje.

Anušić je odgovorio da je postupak u nadležnosti Ministarstva obrane te da predsjednik nema formalnu ulogu u odabiru časnika.

Prema ministrovim riječima, postupak je pokrenut u veljači, nakon čega su provedene konzultacije o potrebama Hrvatske vojske i izboru odgovarajućeg kandidata.

Otkrio je da je odabrana djelatna vojna osoba čije je upućivanje u Poljsku predviđeno sredinom studenoga 2026. godine.

Time je ministar pokušao odbaciti kritike o nepostupanju Ministarstva obrane, iako je ostalo otvoreno pitanje zašto upućivanje nije provedeno ranije.

U obranu Plenkovića iznio podatke o ulaganjima u vojsku

Anušić se posebno osvrnuo na Milanovićeve optužbe da premijer omalovažava pripadnike Oružanih snaga.

Kako bi osporio predsjednikove tvrdnje, podsjetio je na modernizaciju Hrvatske vojske tijekom Plenkovićevih mandata.

Među primjerima naveo je borbene zrakoplove Rafale, tenkove Leopard 2A8, haubice Caesar, raketne sustave HIMARS i Chunmoo te druga ulaganja u vojnu opremu.

Istaknuo je da su povećana materijalna prava vojnika i pokrenut projekt temeljnog vojnog osposobljavanja.

Ministar tvrdi i da je obrambeni proračun od 2016. godine utrostručen, dok je istodobno podsjetio na smanjenje plaća i pojedinih prava vojnika tijekom Milanovićeva premijerskog mandata.

Anušić je tim usporedbama nastojao pokazati da aktualna Vlada ulaže u razvoj Oružanih snaga, za razliku od slike koju, prema njegovu mišljenju, javnosti predstavlja predsjednik Republike.

Uslijedile su teške optužbe na račun predsjednika

Najžešći dio Anušićeva odgovora odnosio se na hrvatsko sudjelovanje u međunarodnim aktivnostima potpore Ukrajini.

Ministar je Milanovića optužio da javnosti svjesno predstavlja netočne informacije o mogućim posljedicama takvog angažmana.

Posebno je spomenuo NATO-ovu aktivnost NSATU, namijenjenu koordinaciji sigurnosne pomoći i obuke za Ukrajinu.

Prema Anušićevim tvrdnjama, Milanović je građanima pogrešno prikazivao sudjelovanje u toj aktivnosti kao slanje hrvatskih vojnika u rat.

Ministar je naglasio da se zapravo radilo o upućivanju dvojice hrvatskih stožernih časnika u zapovjedništvo u njemačkom Wiesbadenu, a ne na ukrajinsko bojište.

“Unatoč tome, nisam primijetio da se predsjednik ispričao jer je svjesno dezinformirao i zastrašivao hrvatsku javnost”, poručio je Anušić.

U nastavku je ustvrdio da predsjednik svojim odlukama ograničava mogućnosti Hrvatske vojske za stjecanje novih znanja i iskustava.

Pritom je spomenuo misiju Europske unije EUMAM, NATO-ovu aktivnost NSATU i vojni dio Koalicije voljnih, u kojima je Milanović spriječio hrvatsko sudjelovanje.

Anušić smatra da se time propušta prilika za suradnju s ukrajinskim vojnicima koji su tijekom višegodišnjeg rata stekli iskustva u korištenju suvremenih vojnih tehnologija.

Oštra poruka koja je dodatno zaoštrila odnose

Ministar je potom izravno uzvratio Milanoviću na optužbe upućene predsjedniku Vlade.

“Stoga, on je taj koji ponižava pobjedničku Hrvatsku vojsku i radi protiv hrvatskih interesa, a ne predsjednik Vlade Andrej Plenković”, napisao je Anušić.

Time je odgovornost za ono što smatra štetnim posljedicama po Hrvatsku vojsku pripisao upravo predsjedniku Republike.

Osvrnuo se i na odnose s vojnim zapovjednicima, odbacujući Milanovićeve prozivke o postupanju Ministarstva obrane prema načelniku Glavnog stožera.

Anušić tvrdi da Ministarstvo obrane zakonito surađuje s vojnim vrhom, dok je predsjednika optužio za ograničavanje sudjelovanja generala u pojedinim postupcima donošenja odluka.

Čak je ispravio i predsjednikovu uporabu izraza “raport”, napomenuvši da se u Hrvatskoj vojsci koristi riječ “prijavak”.

Sukob oko Hrvatske vojske daleko od završetka

Najnovija razmjena optužbi pokazala je da nesuglasice između predsjednika Republike i predstavnika Vlade nisu ograničene samo na pitanje pomoći Ukrajini.

U pozadini se nalazi i širi spor oko upravljanja obrambenim sustavom, međunarodne vojne suradnje te podjele odgovornosti između državnih institucija.

Milanović smatra da Hrvatska mora izbjegavati sudjelovanje u aktivnostima koje bi je mogle približiti ratu, dok Anušić upozorava da se pojedinim zabranama propuštaju važne prilike za razvoj Oružanih snaga.

Ministrove tvrdnje o obmanjivanju javnosti predstavljaju ozbiljne političke optužbe, a ne neovisno utvrđene činjenice o predsjednikovim namjerama.

Nakon ovako oštre razmjene poruka ostaje vidjeti hoće li državni vrh pronaći zajednički pristup otvorenim obrambenim pitanjima ili će se međusobne prozivke nastaviti.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here