Najnoviji rezultati istraživanja javnog mnijenja donose zanimljive promjene na hrvatskoj političkoj sceni. Građani su ponovno ocjenjivali stranke i istaknute političare, a pojedini pokazatelji otkrivaju da se raspoloženje birača postupno mijenja.
Iako se politički odnosi na prvi pogled ne čine bitno drukčijima nego prethodnih mjeseci, detaljnija usporedba rezultata pokazuje pomake koji bi mogli postati važni za buduće odnose među strankama. Posebnu pozornost izazivaju i odgovori o smjeru kojim se Hrvatska kreće.
Iza poznatih političkih odnosa kriju se važne promjene
Listopadski Crobarometar, koji za Dnevnik Nove TV provodi agencija Ipsos, donosi novu sliku političkih raspoloženja u Hrvatskoj.
Istraživanje je obuhvatilo razdoblje obilježeno raspravama o gospodarskim i društvenim problemima, odgovornosti institucija te brojnim političkim prijeporima.
Rezultate je predstavila politička reporterka Sabina Tandara Knezović, dok je kretanja među biračima komentirao Boris Jokić.
Njegova analiza posebno je usmjerena na promjene koje postaju vidljive tek kada se usporedi dulje razdoblje, a ne samo rezultati dvaju uzastopnih mjeseci.
Građani sve nezadovoljniji smjerom države
Jedan od najupečatljivijih pokazatelja odnosi se na opću procjenu stanja u Hrvatskoj.
Prema listopadskom istraživanju, čak 69 posto građana smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, dok samo 21 posto vjeruje da se država kreće dobrim putem. Preostalih deset posto nema određeno mišljenje.
U odnosu na prethodni mjesec udio nezadovoljnih povećao se s 64 na 69 posto, što predstavlja promjenu od pet postotnih bodova.
Tandara Knezović istaknula je da je riječ o najnepovoljnijem rezultatu u posljednjih godinu dana.
Posebno je zanimljivo da čak 37 posto simpatizera HDZ-a smatra kako Hrvatska ide u lošem smjeru.
Jokić je takvo raspoloženje povezao s problemima koji građane svakodnevno opterećuju, među kojima su korupcija, rast troškova života i nezadovoljstvo političkim raspravama.
Dvije velike stranke gube podršku, konkurencija raste
Kada je riječ o stranačkim preferencijama, HDZ i dalje zauzima prvo mjesto s 25,5 posto potpore, ali je to manje od rujanskih 26,4 posto.
Pad bilježi i SDP, koji sada uživa potporu 17 posto ispitanika, dok je mjesec ranije imao 17,9 posto.
Istodobno, dvije druge političke opcije nastavljaju jačati.
Politička platforma Možemo! dosegnula je 13,7 posto potpore, a Most je s 10,1 posto prvi put u ovom jednogodišnjem promatranom razdoblju premašio deset posto.
Domovinski pokret i stranka Dalije Orešković imaju po 2,2 posto potpore, dok se iznad dva posto nalazi još Hrvatska stranka umirovljenika.
Prema Jokićevoj analizi, HDZ i SDP u posljednjih godinu dana bilježe slabljenje potpore, dok Možemo i Most ostvaruju povoljnije trendove.
Posebno je izdvojio Most, čiji je rejting u godinu dana porastao za 4,4 postotna boda.
Takva kretanja upućuju na promjene u odnosima četiriju vodećih političkih opcija, premda istraživanje javnog mnijenja samo po sebi ne predstavlja prognozu izbornih rezultata.
Političari dobili vrlo različite ocjene
Razlike su vidljive i u ocjenjivanju pojedinih političara.
Najveći udio pozitivnih mišljenja ima predsjednik Republike Zoran Milanović, o kojem pozitivan dojam ima 58 posto ispitanika.
Slijedi Nikola Grmoja s 43 posto, dok je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević na 39 posto.
Premijer Andrej Plenković i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković imaju po 34 posto pozitivnih ocjena.
Sandra Benčić bilježi 32 posto, Siniša Hajdaš Dončić 23 posto, a Ivan Penava 21 posto pozitivnih mišljenja.
Međutim, podaci o negativnim dojmovima otkrivaju drukčiju sliku.
Najveći udio negativnih ocjena ima Ivan Penava, čak 63 posto, dok Andreja Plenkovića negativno ocjenjuje 59 posto ispitanika.
Slijede Siniša Hajdaš Dončić s 55 posto, Gordan Jandroković s 52 posto i Tomislav Tomašević s 51 posto.
Jokić je istaknuo da samo Milanović i Grmoja među promatranim političarima imaju pozitivan omjer povoljnih i nepovoljnih mišljenja.
Kod Milanovića ta razlika iznosi 22 postotna boda, a kod Grmoje četiri. Ostali političari imaju veći udio negativnih nego pozitivnih ocjena.
Ni ministri nisu prošli jednako
Istraživanje je obuhvatilo i ocjene članova Vlade, pri čemu se pokazalo da postoje znatne razlike među ministrima.
Najvišu prosječnu školsku ocjenu dobio je ministar obrane Ivan Anušić, 2,98, a slijedi ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved s 2,93.
Oleg Butković ocijenjen je s 2,73, Tonči Glavina s 2,65, Davor Božinović s 2,63, a Branko Bačić s 2,51.
Na drugom kraju ljestvice nalazi se Marija Vučković s ocjenom 2,05. Slijede Gordan Grlić Radman s 2,19 i Tomislav Ćorić s 2,25.
Radovan Fuchs i Alen Ružić imaju po 2,26, a Nina Obuljen Koržinek 2,28.
Još jedan podatak posebno zabrinjava
Osim političkih rejtinga, Jokić je upozorio i na odnos građana prema izlasku na izbore.
Prema podacima koje je iznio, 38 posto ispitanika navodi da neće glasati, dok među mladima do 30 godina taj udio doseže 48 posto.
Gotovo polovica mladih obuhvaćenih tim dijelom istraživanja tako iskazuje nespremnost za sudjelovanje na izborima.
Jokić smatra da bi upravo uključivanje mladih u društvene i političke procese trebalo postati važnije pitanje u Hrvatskoj.
Upozorio je i na potrebu snažnijeg bavljenja temama poput dostupnosti stanovanja, kvalitete obrazovanja i mogućnosti zapošljavanja.
Listopadski Crobarometar tako ne donosi samo pregled popularnosti stranaka i političara, nego pokazuje i šire nezadovoljstvo dijela građana.
Dok se potpora vodećim strankama postupno mijenja, sve izraženije nezadovoljstvo smjerom države i odnos mladih prema izborima izdvajaju se kao važni pokazatelji aktualnog društvenog raspoloženja.
