Home Hrvatska HRVATSKA PITA: Bori li se ovako za zdravstvo građana, pogledajte ove trenutke...

HRVATSKA PITA: Bori li se ovako za zdravstvo građana, pogledajte ove trenutke koji zabrinjavaju

504
0

Hrvatski zdravstveni sustav ponovno se našao u središtu javnih rasprava, ali ovoga puta pozornost nisu privukli samo problemi s kojima se svakodnevno suočavaju pacijenti. Način na koji se o tim problemima govori izazvao je dodatne reakcije i otvorio pitanje jesu li stvarne potrebe građana potisnute u drugi plan.

Tekst se nastavlja ispod promocije!

Posljednjih dana niz događaja potaknuo je oštre političke sukobe, a pojedine izjave pokazale su koliko se rasprava može udaljiti od onoga što je građanima najvažnije. Upravo je takav razvoj događaja postao povod za kritički osvrt na stanje u zemlji.

Rasprave koje sve više udaljavaju pozornost od problema

Zdravstvo je jedno od područja u kojem političke odluke imaju neposredan utjecaj na svakodnevni život građana.

Dostupnost liječnika, organizacija bolničkog rada i kvaliteta zdravstvenih usluga pitanja su koja zahtijevaju konkretna rješenja, osobito kada se pojave ozbiljne poteškoće u funkcioniranju pojedinih ustanova.

Međutim, javne rasprave o takvim problemima nerijetko prerastaju u međusobna politička optuživanja.

Umjesto odgovora o tome kako će se osigurati stabilnost sustava, pozornost se preusmjerava na osobne odnose, ranije sukobe i odgovornost političkih protivnika.

Najnoviji događaji ponovno su otvorili pitanje koliko takve rasprave uopće pridonose rješavanju problema zbog kojih su započele.

Šprajc se osvrnuo na stanje u hrvatskom zdravstvu

Voditelj i urednik emisije Stanje nacije Zoran Šprajc kritički se osvrnuo na način na koji hrvatski političari posljednjih dana raspravljaju o problemima zdravstvenog sustava.

Povod njegovu komentaru bila su događanja povezana s KBC-om Sestre milosrdnice, ali i reakcije državnih dužnosnika na druge ozbiljne slučajeve u zdravstvenim ustanovama.

Šprajc je upozorio na to da se rasprava o važnim problemima pretvorila u političko nadmetanje u kojem su osobne prozivke dobile više prostora od konkretnih rješenja.

Posebno se osvrnuo na nastupe saborskih zastupnika tijekom aktualnog prijepodneva, kada je pitanje stanja u bolnicama preraslo u razmjenu neobičnih i osobnih komentara.

Prema njegovoj ocjeni, takav pristup pokazuje koliko se politička rasprava udaljila od stvarnih potreba pacijenata.

Rasprava otišla u neočekivanom smjeru

Jedna od glavnih tema u Saboru bilo je imenovanje liječnice Dijane Zadravec na čelo radiologije KBC-a Sestre milosrdnice.

Tijekom rasprave zastupnik Nino Raspudić izravno je upitao premijera Andreja Plenkovića čime ga Zadravec drži u šaci.

Plenković je odbacio takvu insinuaciju, naglasivši da odluke o imenovanjima na bolničke dužnosti ne donosi predsjednik Vlade.

U drugom dijelu rasprave SDP-ova zastupnica Sanja Radolović komentirala je premijerovu izjavu da mu je simpatična, našalivši se da je razlog možda njezina plava kosa.

Zastupnica Ivana Kekin također je otvorila pitanje odnosa premijera i Dijane Zadravec, spominjući njihove zajedničke fotografije.

Upravo su takvi trenuci privukli Šprajcovu pozornost.

Voditelj je kritizirao činjenicu da su se u raspravi o zdravstvenom sustavu pojavila pitanja o tome tko koga drži u šaci, tko voli plavuše i tko se s kim fotografirao.

Njegova poruka bila je usmjerena prema političarima koji, prema njegovu mišljenju, ozbiljne probleme pretvaraju u priliku za međusobne prozivke.

U pozadini sukoba ozbiljan problem s liječnicima

Dok su se političari međusobno prozivali, u KBC-u Sestre milosrdnice nastavila se kriza povezana s nezadovoljstvom dijela radiologa.

Nakon izbora Dijane Zadravec za predstojnicu Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju više liječnika podnijelo je zahtjeve za prestanak radnog odnosa.

Prema objavljenim informacijama, riječ je o deset radiologa, a posebno se upozoravalo na moguće posljedice njihova odlaska za funkcioniranje pojedinih bolničkih odjela.

Šprajc je ustvrdio da nijedan radiolog još nije napustio Vinogradsku te procijenio da će zbog primanja koja ondje ostvaruju teško pronaći bolje plaćen posao.

Istodobno je kritizirao političko korištenje cijelog slučaja, smatrajući da se važna pitanja zdravstvenog sustava svode na međusobna nadmetanja.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić ranije je poručila da se zdravstvene usluge u bolnici nastavljaju pružati redovito te da se s nezadovoljnim liječnicima razgovara o nastaloj situaciji.

Ipak, pitanje dugoročne organizacije rada ostaje važno, osobito ako se najavljeni odlasci liječnika ostvare.

Još jedan ozbiljan slučaj otvorio nova pitanja

U svojem osvrtu Šprajc se dotaknuo i smrti 32-godišnjeg Kristiana Josipa Periša u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan u zagrebačkom Jankomiru.

Slučaj je izazvao veliku pozornost javnosti nakon što su četvorica medicinskih tehničara osumnjičena za teško ubojstvo posebno ranjive osobe.

Njihova kaznena odgovornost još nije pravomoćno utvrđena.

Tragedija je postala i predmet političkog sukoba jer je HDZ prozvao zagrebačku vlast, dok su predstavnici oporbe nastavili upozoravati na probleme u drugim zdravstvenim ustanovama.

Šprajc je kritizirao takvo prebacivanje odgovornosti, ističući da se ozbiljni propusti u zdravstvenom sustavu ne mogu promatrati isključivo kroz političku pripadnost onih koji upravljaju pojedinom bolnicom.

Prema njegovoj ocjeni, odgovornost za standarde u zdravstvu postoji i na lokalnoj i na državnoj razini, uključujući Vladu i Ministarstvo zdravstva.

Time je upozorio da se rasprava o tragičnom događaju ne bi smjela svesti na pitanje kojoj političkoj strani pripada određena zdravstvena ustanova.

Što je s problemima hrvatskih pacijenata?

Šprajcov osvrt otvorio je pitanje političkih prioriteta u trenucima kada zdravstveni sustav prolazi kroz ozbiljne izazove.

Dok se u javnosti raspravlja o međusobnim odnosima političara i liječnika, pacijentima su najvažniji dostupnost zdravstvenih usluga, sigurnost tijekom liječenja i odgovornost nadležnih institucija.

Slučajevi iz KBC-a Sestre milosrdnice i bolnice u Jankomiru različiti su po svojoj prirodi, ali oba zahtijevaju odgovore o funkcioniranju zdravstvenih ustanova.

Šprajc je svojim komentarom upozorio na opasnost da politička prepucavanja zasjene upravo ta pitanja.

Hoće li se javna rasprava nakon najnovijih događaja više usmjeriti prema konkretnim rješenjima, ostaje vidjeti. Ono što građanima treba nisu samo odgovori na političke prozivke, nego i informacije o tome kako će se osigurati kvalitetna i sigurna zdravstvena skrb.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here