U izvještaju dopisnika Federalne televizije Ivice Puljića iz Washingtona naglašene su duboke podjele unutar američkog političkog establišmenta u vezi s politikom prema Zapadnom Balkanu, kao i oprečni stavovi zakonodavne (Kongres) i izvršne vlasti (State Department).
Podijeljenost oko Bosne i Hercegovine i uloge Milorada Dodika
Puljić ukazuje na drastičnu razliku u ocjeni situacije u BiH između zvaničnika State Departmenta i dijela kongresmena:
-
Ocjena State Departmenta: Predstavnik State Departmenta Daniel Lawton ustvrdio je da je američka diplomatija u protekloj godini riješila dugotrajnu krizu i da je ukidanje sankcija Dodiku stabiliziralo BiH. Puljić je ovu tvrdnju prokomentarisao riječima da „slobodno može konkurirati za rubriku ‘vjerovali ili ne’“, dodajući da i najpovršniji posmatrač zna da to nije tačno.
-
Dokument demokrata i republikanaca: Članovi Odbora iz Demokratske stranke, uz podršku dvojice republikanaca, objavili su dokument koji je u direktnoj suprotnosti sa State Departmentom. U njemu se ukidanje sankcija Dodiku i podrška kompaniji AAFS pri izgradnji Južne interkonekcije ocjenjuju kao potezi protivni interesima BiH i Dejtonskom sporazumu.
-
Pitanje državne imovine: Autori dokumenta izražavaju bojazan da bi Trumpova administracija mogla iskoristiti ekonomski pritisak oko Južne interkonekcije kako bi se pitanje državne imovine ubrzano riješilo u korist entiteta, a na štetu države BiH.
-
Zahtjevi dijela Kongresa: Od administracije se traži ponovno uvođenje sankcija Dodiku, obustava podrške partnerima na Južnoj interkonekciji, te istraga finansiranja kompanije AAFS i njenih kontakata s lobistima.
Srbija kao „partner po izboru“ i suzdržanost oko Ratka Mladića
Analizirajući izlaganje predstavnika State Departmenta, Puljić zaključuje da je Washington primarno fokusiran na jačanje veza s Beogradom:
-
Strateško partnerstvo: „Mislim da je vrlo jasno da je State Department izabrao Srbiju kao strateškog partnera na Balkanu“, istakao je Puljić, podsjećajući da je Lawton naglasio visoki nivo saradnje i želju da Srbija bude „partner po izboru“.
-
Kineski utjecaj i NIS: Na pitanja o nabavci kineskog oružja, Lawton je odgovorio podsjećanjem na vojne vježbe Srbije s NATO-om, dok je za Naftnu industriju Srbije (NIS) naveo da se radi na uklanjanju ruskog udjela koji želi kupiti mađarska kompanija.
-
Sahrana Ratka Mladića: Predstavnik State Departmenta nije samoinicijativno spomenuo sahranu Mladića. Tek pod pritiskom i na pitanje kongresmenke Titus — koja je uložila pismo MVP-a BiH o tome da Srbija Mladića tretira kao heroja — odgovorio je da SAD odbacuju glorifikaciju ratnih zločinaca i priznaju genocid u Srebrenici, opravdavajući izostanak javne osude riječima: „Ne govorimo sve u javnosti.“
-
Izbori u Srbiji: Dok je republikanski kongresmen Joe Wilson izrazio zabrinutost da predstojeći izbori u Srbiji neće biti fer te spomenuo prijedlog zakona o prekidu Strateškog dijaloga ako se ne smanji ruski utjecaj, State Department je insistirao na dobroj bilateralnoj saradnji.
Budućnost OHR-a i misije EUFOR-a
Kada je riječ o međunarodnom prisustvu u BiH, preneseni su sljedeći stavovi:
-
Stav o OHR-u: SAD u ovom trenutku ne žele zatvaranje OHR-a, ali priželjkuju njegovo okončanje u bliskoj budućnosti. Trenutnom situacijom su privremeno zadovoljni jer je na čelu OHR-a Amerikanac kao vršilac dužnosti.
-
Sudbina EUFOR-a: Za BiH je ključno glasanje o produženju mandata EUFOR-a na Vijeću sigurnosti UN-a u oktobru, dok Dodikovi lobisti u SAD-u aktivno zagovaraju „postupno i uredno okončanje misije EUFOR-a“.
