Home Hrvatska VAŽNE VIJESTI O MIROVINAMA: Najavljena značajna promjena koja bi mogla imati velik...

VAŽNE VIJESTI O MIROVINAMA: Najavljena značajna promjena koja bi mogla imati velik utjecaj

1365
0

Hrvatski mirovinski sustav mogao bi dobiti novo pravilo koje bi dugoročno utjecalo na ostvarivanje mirovinskih prava. Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić predstavio je prijedlog za koji smatra da bi mogao donijeti značajne pogodnosti, a pritom ne bi zahtijevao dodatna izdvajanja osoba na koje se odnosi.

Tekst se nastavlja ispod promocije!

Riječ je o najavi koja tek treba proći zakonodavni postupak. Ipak, nakon razgovora s predstavnicima zainteresiranih skupina ministar je potvrdio da postoji potpora predloženom rješenju. Time je otvoren put prema njegovoj daljnjoj razradi.

Ministarstvo priprema drukčiji pristup

Mirovinska prava u Hrvatskoj uređena su zakonskim pravilima koja određuju kako se pojedina razdoblja osiguranja vrednuju prilikom izračuna mirovine. Svaka izmjena tih pravila zahtijeva odgovarajuću pripremu i procjenu učinaka na sustav.

Upravo je pitanje dugoročne održivosti bilo jedan od važnih elemenata najnovijih razgovora. Ministarstvo želi uspostaviti model koji bi omogućio dodatne pogodnosti, ali bez stvaranja novih financijskih obveza u trenutku njegove primjene.

Prema Ružićevim riječima, prijedlog je naišao na pozitivan odjek među sudionicima sastanka. Sljedeći korak bit će njegova daljnja razrada i upućivanje u odgovarajuću proceduru.

Za sada nije riječ o usvojenoj zakonskoj izmjeni, pa će konačni uvjeti ovisiti o rješenju koje bude prihvaćeno.

Što predložene izmjene zapravo donose?

Iako se najava odnosi na mirovinska prava, važno je razlikovati buduće pogodnosti od povećanja mirovina koje se već isplaćuju.

Predložena mjera ne predviđa opće povećanje primanja sadašnjim umirovljenicima. Njezin cilj je omogućiti da se određeni radni angažman, koji se dosad nije vrednovao na predloženi način, ubuduće uzima u obzir pri određivanju mirovinskih prava.

Financijski učinak takvog rješenja bio bi vidljiv tek kada osobe obuhvaćene novim pravilima steknu pravo na mirovinu.

Zbog toga najavljena promjena nema neposredan učinak na trenutačne isplate, nego je usmjerena na dugoročnije poboljšanje budućih primanja.

Prva prava mogla bi se ostvarivati već 2027. godine

Ružić je kao moguće razdoblje početka primjene novog modela izdvojio ljeto 2027. godine.

Tada bi studenti koji rade preko studentskih ugovora mogli početi ostvarivati dodatna mirovinska prava na temelju svojeg radnog angažmana.

Ministarstvo je, naime, predložilo da se studentski rad počne priznavati kao dodani mirovinski staž.

Takvim bi se rješenjem rad tijekom studiranja prvi put vrednovao prema posebno određenim pravilima koja bi mogla utjecati na buduću visinu mirovine.

Na sastanku je sudjelovao i ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs, koji je podržao prijedlog. Pozitivno su se o njemu izjasnili i predstavnici Hrvatskog studentskog zbora.

Koliko bi rada bilo potrebno?

Prema predstavljenom modelu, za svakih 1.000 sati rada preko studentskog ugovora priznalo bi se šest mjeseci dodanog mirovinskog staža.

Najviše bi se moglo ostvariti 24 mjeseca, odnosno dvije godine takvog staža.

Pritom je predviđeno zbrajanje radnih sati tijekom studiranja, neovisno o kalendarskoj godini u kojoj su ostvareni.

To znači da se potreban broj sati ne bi morao prikupiti tijekom jedne godine. U obzir bi se uzimao ukupan radni angažman tijekom razdoblja obuhvaćenog novim pravilima.

Predloženi model razvijen je po uzoru na postojeći institut dodanog staža za majčinstvo.

Koliko bi buduće mirovine mogle porasti?

Ministar Ružić naveo je da bi predloženo priznavanje studentskog rada moglo omogućiti povećanje budućih mirovina do šest posto.

Objasnio je da model predviđa najviše dva povećanja od po tri posto.

To ne znači da bi svaka osoba automatski dobila maksimalno povećanje. Ostvarivanje prava ovisilo bi o propisanim uvjetima i priznatom studentskom radu.

Važno je i da novi model ne bi povećavao troškove studentskog rada. Prema Ministarstvu, ne planiraju se dodatni doprinosi niti nova izdvajanja za studente i njihove poslodavce.

Troškovi za mirovinski sustav nastajali bi tek u budućnosti, kada korisnici ostvare pravo na mirovinu.

Što slijedi nakon ministrove najave?

Ministarstva će zajedno s Hrvatskim studentskim zborom nastaviti raditi na konačnom oblikovanju prijedloga.

Cilj je omogućiti priznavanje studentskog rada bez ugrožavanja postojećih studentskih prava i financijske održivosti mirovinskog sustava.

Ako zakonske izmjene budu prihvaćene, rad tijekom studiranja mogao bi dobiti dodatnu vrijednost koja će se odraziti na mirovinska primanja mnogo godina nakon završetka obrazovanja.

Konačni opseg prava i početak njihove primjene bit će poznati nakon završetka zakonodavnog postupka.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here