Kada ste nedavno ostavili gredicu na kojoj je ranije uzgajan krumpir, logično je pitanje: Šta sad posaditi da zemlja „prodiše“, oporavi se i da drugi dobar rod? Krumpir je biljka koja troši dosta hraniva, ulazi u dubinu tla i može povećati rizik od bolesti ako isto mjesto koristite bez promjene. Zbog toga je pametno isplanirati sljedeći usjev pažljivo — da osigurate bolje uslove, zdraviji tlo i višegodišnji uspjeh.
Zašto nije preporučljivo saditi iste vrste odmah
Krumpir pripada porodici Solanaceae, istoj kao paradajz, paprika i patlidžan. Ti usjevi imaju slične potrebe za hranjivima i slične slabosti u pogledu bolesti tla i štetnika. Ako sadite slične vrste nakon krumpira — rizik od pojave plijesni, crnih klica, gljivičnih infekcija ili specifičnih nematoda se povećava. Takođe, krumpir je „duboki korjen“ — razrahljuje tlo, ali i troši dosta nutrijenata. Zato trebamo dati gredici pauzu ili izabrati biljke koje drugačije koriste zemlju.
Šta je preporučeno — sedam dobrih opcija
Evo sedam biljnih vrsta koje su pogodne za sadnju nakon krumpira, uz objašnjenje zašto i kako:
- Korjenasto povrće (mrkva, cikla, pastrnjak, repa)
Tlo koje je ostalo nakon krumpira često je razrahljeno, pa korjenasto povrće ima dobro okruženje za rast. Ove biljke neće „nazadovati“ uvjete koje je napravio krumpir, a uz to koriste drugačiji sloj tla i manje konkurišu za hraniva s krumpirom. - Listnato povrće (zelena salata, špinat, rukola, blitva)
Nakon krumpira, zemljištu treba pauza u smislu velikih izdataka za hraniva. Listnato povrće nije zahtjevno kao „glavna plodova“ biljka i omogućava zemlji da se lagano oporavi uz berbu koja često dolazi brzo. - Mahunarke (grašak, boranija, grah)
Mahunarke imaju dodatnu prednost: vežu azot iz zraka kroz korijenov sistem (ukoliko su posađene uz dobar inokulant ili u pratećem periodu), čime poboljšavaju plodnost tla. To znači da možete postići bolji „start“ za naredni usjev nakon njih. - Kupusnjače (kupus, kelj, karfiol) – uz dobru pripremu tla
Iako treba pripremiti tlo i dodati organsku materiju, kupusnjače su solidna opcija. One troše hraniva, ali ako je tlo prethodno obogaćeno i razrahljeno, mogu dati kvalitetan rezultat. Važno je da zemljište bude dobro drenirano. - Zimski luk, češnjak
Luk i češnjak su dobre opcije jer imaju duži period rasta i ne „izvlače“ tlo ekstremno brzo. Sadnja jednog od ovih nakon krumpira može biti pametan izbor naročito ako želite iskorištavati gredicu u dužem vremenskom periodu. - Pokrovne biljke ili zelena oranica
Ako želite dati tlu odmor — možete zasaditi pokrovnu biljku (npr. grašica, zimsko žito, lupina) čija je funkcija da pokrije tlo, spriječi eroziju, doda organsku materiju, a kasnije se zaore ili isječe. Ovo je dobro ako ne planirate saditi odmah glavni usjev. - Začinske ili hortikulturne biljke (npr. metvica, peršun, kopar, rukola za sjenu)
Manje zahtjevne biljke koje ne troše maksimalno hraniva mogu biti odličan „prelazni“ usjev — dozvoljavaju zemlji da se odmori i daju vam malu berbu dok spremate glavni plan.
Kako pripremiti gredicu prije nove sadnje
– Izvadite ostatke krumpirovih reznica i korova.
– Razrahlite tlo – dubina oko 25-30 cm, posebno ako je bilo sabijeno.
– Dodajte organsku tvar (kompost, stajski stajnjak) kako biste povećali humus i poboljšali strukturu.
– Ako je tlo kiselkasto ili ima lošu drenažu, uzmite u obzir malčiranje i/ili dodavanje pijeska za poboljšanje.
– Izbjegavajte ponovno sadnju biljaka iz porodice Solanaceae najmanje 3-4 godine iz istog mjesta, ako je moguće.
– Prilagodite sadnju vremenu i kulturi – npr. ako kasno skidate krumpir, birajte vrste koje mogu brzo rasti ili prelaziti na zimske sorte.
Greške koje treba izbjegavati
– Sadnja paradajza, paprike, patlidžana ili drugih iz porodice Solanaceae odmah nakon krumpira — rizik od bolesti i izostanka rasta.
– Preniska razrada tla – korjenaste kulture ne vole glinovito ili sabijeno tlo.
– Ne dodavanje hraniva ili organske materije – tlo ostaje iscrpljeno i slabi usjev.
– Ignoriranje rotacijskog pravila – ponavljanje iste vrste svake godine vodi do smanjenja prinosa.
Urednička analiza
Situacija kada nakon krumpira ostane gredica „prazna“ može izgledati kao gubitak vremena — ali zapravo predstavlja priliku. Prilika da tlo bude bolje pripremljeno, da se dodaju hraniva, da se razmisli o rotaciji i da se izbaci rutinski plan sadnje. Kultura sadnje koja se temelji samo na „sadim isto svake godine“ vodi ka slabijim rezultatima i većem naporu.
Baštovani koji planiraju pametno — oni koji ne žure, koji ostave tlo da bude spremno, biraju prave vrste i korisno obrađuju zemlju — taj „prepust“ između usjeva može napraviti ogromnu razliku u sljedećoj sezoni. Gredica nakon krumpira može biti potencijalna zvijezda ako joj se pruži pažnja i pametan izbor.
Zaključak
Ako ste baš završili s uzgojem krumpira i razmišljate šta dalje — imate nekoliko odličnih opcija: korjenasto povrće, listnate kulture, mahunarke, luk i češnjak, ili čak pokrovne biljke. Ključ je: promijeniti kulturu, obnoviti tlo, pripremiti sadnju i ne ponavljati isti obrazac.
Iskoristite ovaj „prelazni“ period mudro i dobićete gredicu koja će sljedeći put dati bolji rod, zdravije biljke i manje problema.
Pročitajte i : Šta se radi u plasteniku i bašti u novembru
